Internista-pulmolog Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Bojović kazala je da najveći broj oboljelih od karcinoma pluća su osobe koje konzumiraju duvanske proizvode. Bojović je istakla da pušenje najčešće izaziva i hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) koja je jedan od najčešćih oboljenja na svijetu.
– Kada je riječ o astmi, pušenje najčešće izaziva to veoma često oboljenje kod građana. Posljedice pušenja kod asmatičara su gotovo nesagledive. Kada je riječ o drugim opasnim oboljenjima, pušenje izaziva infrakt miokarda. U Crnoj Gori imamo veliki broj pacijenata starije životne dobi koje imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća koju karakteriše smanjen protok kiseonika kroz pluća. Najčešće se radi o ljudima preko 60 godina koji su pušači, koji ne vole da im se kaže da prestanu sa konzumiranjem duvana. Uvijek to preventivno govorim pacijentima. Starije osobe misle da je jako teško odvikavanje od pušenja. Kada im se objasne benefiti, onda svakako imamo pozitivan odziv i želju da se prestane sa pušenjem. Osobe koje puše imaju znatno manje kapaciteta za fizičke i psihičke aktivnosti. Građani koji konzumiraju duvan duže od pet godina, mogu potpuno izbjeći posledice poslije prestanka. Ako se konzumirao duvan duže od pet godina, onda je pitanje koliko su količinski konzmirali cigareta dnevno – ističe Bojović.
Posledice od pušenja se, kako je kazala, javljaju u kasnijoj životnoj dobi i važno je na vrijeme shvatiti koje opasnosnosti izaziva.
– Ukoliko imamo pacijenta koji je pušio 15 ili 20 godina, ne možemo očekivati da se apsolutno izbjegnu posledice pušenja, ali će svakako smanjiti mogućnost obolijevanja – kaže Bojović.
Ona navodi da se dijagnostika u KCCG kod oboljelih počinje spinometrijom pluća, koji podrazumijeva funkcionalno ispitivanje kapaciteta pluća.
– Na taj način utvđujemo koje je posljedice po disajne puteve izazvalo konzumiranje duvana. Kada je riječ na sumnju o težim oboljenjima predlažemo Lou doz skener sa niskom dozom zračenja, sa kojim težimo da utvrdimo da li ima inicijalnih promjena na plućima. To je standard koji se radi u svim svjetskim centrima. Postoji još difuzija gasova kao dijagnostika, ali ona nije obavezna kod svih pušača – objašnjava pulmolog Bojović.
Ona upozorava da pušenje ne izaziva samo karcinom pluća, nego i karcionom jednjaka, debelog crijeva i materice.
– Sa pušenjem se može povezati i veliki broj kardiovaskulranih oboljenja, kao i nastanka moždanog udara – kazala je.
Jedna milijarda ljudi u svijetu su pušači, a svake sekunde osam ljudi umire od posledica ove loše navike.
– Kada bi konzumenti pušenja znali koliko je ono loše po zdravlje, apsolutno bi se složili sa novim Zakonom. Pasivno pušenje je veoma opasno za djecu i trudnice. Prvih 15 milimetara sa vrha cigareta jako je štetno po okolinu i dospijeva u disajne puteve nepušača. Posljedice po trudnice su veoma opasne, jer ugoržavaju zdravlje i njihove disajne puteve, dok duvanski dim utiče i na veličinu ploda - poručila je Bojović.
D.B.

---

Godišnje oboli 400 osoba
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2018. godini je u Crnoj Gori od karcinoma pluća oboljelo je 418 građana, prema kojem se to oboljenje nalazi u vrhu po učestalosti kada je riječ o malignim neoplazmama.
– U Crnoj Gori puši 35,4 odsto odrasle populacije, dok je još 18 odsto nekada tokom života konzumiralo cigarete. Ako to saberemo, vidimo da je samo nešto manje od 50 odsto stanovnika tokom života apstiniralo. Iako muškarci češće puše od žena, u mlađoj populaciji je sve više žena koje posežu za duvanskim proizvodima. Svake godine u Crnoj Gori imamo oko 400 novooboljelih od kancera pluća, te da se preko 95 odsto tih slučajeva javlja kao posledica upotrebe duvana – navode iz Instituta za javno zdravlje.